Austrija, jedna od rijetkih zemalja koja nam je krvave 1991. pružila potporu i ostala prijateljska zemlja sve do danas, slavi Dan države (državnosti; njem. Nationalfeiertag).
Austrija je danas glavni gospodarski i politički partner Hrvatske, a povezuju nas jake višestoljetne povijesne, gospodarske i kulturne veze. U Austriji živi oko 45 000 gradišćanskih Hrvata te preko 100 000 Hrvata koji su na tzv. privremenom radu. Austrijanci vrlo rado ljetuju na hrvatskoj obali Jadrana.
I umjesto da se još jače i čvršće povežemo s Austrijom i ostalim zemljama Srednje Europe, politička nas vrhuška zajedno s medijima (poput Latinice i Index.hr-a) opet, i to izuzetno agresivno, gura natrag na Balkan, u zajednicu sa Srbijom, Kosovom, Crnom Gorom, Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom.
I dok Josipović nestrpljivo očekuje dolazak Tadića, a Latin u svojoj emisiji okuplja ljude s područja bivše države s kojima zajedno 'cajka' o sjajnim jugoslavenskim vremenima, mi iz Sahovnica.com-a ne zaboravljamo tko su nam bili (i još uvijek jesu) prijatelji 1991. pa stoga Austrijancima čestitamo Dan državnosti.
Nationalfeiertag
Državni praznik je tek od 1967. godine neradni dan jer je ranijih godina bilo svađa u vezi s tim što treba slaviti.
Za vrijeme Prve republike, od 1919. do 1934. godine, državni praznik bio je 12. studeni. Kasnije je slavljen 1. svibanj, koji su nacisti proglasili državnim praznikom.
Od 1946. godine, barem u Beču, slavio se 13. travanj kao dan oslobođenja. Taj praznik je, međutim, izgubio na značaju jer veliki dio stanovništva nije savezničke snage gledao kao osloboditelje, već kao okupatore odgovorne za razaranja.
Nakon potpisivanja držanog ugovora 1955. godine ministar obrazovanja Heinrich Dremel naložio je školama da slave 25. listopad kao Dan zastave, odnosno Dan nezavisnosti.
Toga dana su posljednji saveznički vojnici napustili Austriju, na temelju državnog sporazuma potpisanog 15. svibnja 1955. godine, kojim se zemlja obavezala na trajnu neutralnost.
Godinu dana kasnije, 1956. godine, Vlada je donijela odluku da se 26. listopad slavi kao državni praznik jer je to dan kada više u zemlji nije bilo savezničkih vojnika. Najprije se taj dan zvao Danom zastave.
Kao državni praznik i dalje je slavljen 1. svibanj u znak sjećanja na ponovno stupanje na snagu ustava iz 1920. godine, koji je stupio na snagu 1. svibnja 1945.
Dan zastave stanovništvo ponovno nije prihvatilo, prije svega jer nije bio neradni dan, pa su se svečanosti ograničavale samo na škole.
Austrijska vlada je potom 1965. donijela odluku da 26. listopad proglasi državnim praznikom. U utrci su bili i drugi datumi, kao što je 15. svibanj, dan potpisivanja Državnog sporazuma, zatim 12. studeni - sjećanje na Prvu republiku, kao i 27. travanj - dan proglašenja nezavisnosti.
Kao objašnjenje Vlada je navela odluku o proglašenju trajne neutralnosti, kako bi se zaboravio prvobitni razlog, a to je odlazak posljednjega savezničkog vojnika.
Od 1967. taj dan je proglašen neradnim kako bi se urezao u svijest stanovništva kao državni praznik, prenijele su agencije.
| Komentari |
|
