Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) u ponedjeljak su prihvatili paket financijskih mjera koje bi trebale obraniti stabilnost eura i osigurati pomoć zemljama eurozone koje bi se mogle naći u financijskim poteškoćama, javljaju agencije.Ministri financija Europske unije uspjeli su prije otvaranja burzi u ponedjeljak ujutro, nakon maratonskih pregovora tijekom vikenda, dogovoriti krizni fond vrijedan 750 milijardi eura. EU dosad nije imao sličan mehanizam za zaštitu eura budući da se smatralo da pravila eurozone isključuju mogućnost financijskog sloma, prenosi agencija dpa.
Međutim, grčka dužnička kriza i strahovanja da bi se slična situacija mogla dogoditi i u Španjolskoj i Portugalu, natjerali su čelnike EU-a na brzo djelovanje bez presedana. Ministri EU-a nadaju se da će prihvaćanje financijskog paketa, koji se sastoji od kredita i kreditnih jamstava, spriječiti daljnje špekulativne napade na euro, a time i osigurati stabilnost cijele eurozone.
Ukupan iznos paketa pomoći dosegnut će 750 milijardi eura, pri čemu će Europska komisija osigurati 60 milijardi, članice eurozone 440 milijardi, a MMF 250 milijardi eura.
Prema procjenama nekih ekonomista, trogodišnji plan eventualnog spašavanja Portugala, Irske i Španjolske, zemalja koje se najčešće spominju kao one u kojima bi se mogao ponoviti grčki slučaj, iznosio bi ukupno 500 milijardi eura.
Naveden zemlje u kojima bi se mogao ponoviti grčki scenarij, spadaju u red zemalja EU čija nacionalna gospodarstva nisu u stanju sama prevladati krizu za razliku od, primjerice njemačkog ili finskog.
Krizni fond nevjerojatno podsjeća na sličan Fond za razvoj nerazvijenih krajeva bivše SFRJ. Naime, jedan od najvažnijih ekonomskih problema SFRJ odnosio se na korigiranje enormnih razlika u temeljnima makroekonomskim pokazateljima (BDP-u i razini zaposlenosti) među federalnim jedinicama. Savezne regulativne institucije koje su trebale korigirati te razlike, proračun federacije i Fond za financiranje razvoja nedovoljno razvijenih republika i pokrajine Kosovo, pokazale su se tijekom 80-ih godina 20. st. nedostatnima za ublažavanje golemih razlika u ekonomskoj razvijenosti. Usto, usporedno s približavanjem bankrota socijalizma, zapadne republike (Slovenija i Hrvatska) počele su u sve većoj mjeri osporavati regulativnu ulogu saveznih fiskalnih institucija.
Samo je pitanje vremena kada će sličan stav zauzeti bogate članice eurozone, koje danas spašavaju Grčku, sutra Španjolsku, prekosutra Portugal, a za koju godinu možda i Hrvatsku.
| Komentari |
|
