Da je problem integracije stranaca u europskim državama sve veći, pokazuje i sljedeći primjer.
U Austriji je provedeno istraživanja javnog mnijenja na temu integracija i useljavanje koje je pokazalo da 73% ispitanika smatra da imigranti, koji ne prihvaćaju austrijske običaje i nacionalne vrijednosti, a unatoč austrijskom državljanstvu, zapravo nisu stvarni Austrijanci. Također, 73 posto ispitanika smatra da bi se imigracijska kvota trebala reducirati. Najveći problemi su s muslimanskim imigrantima, koji se čvrsto drže svojih običaja i tradicije i često šerijatsko pravo pretpostavljaju državnom pravu.
U Engleskoj je ovih dana medijski prostor dobila stranka čiji temeljni program jest borba protiv imigranata koji, kako kažu ‘ne pripadaju engleskom kulturnom krugu’ i smatraju da su glavni krivci što ‘Englez više nije Englez’ jer se u masi imigranata iz drugih civilizacijskih krugova izgubila engleska prepoznatljivost i specifičnost. U svojoj predizbornoj kampanji čak je i premijer Brown imao slogan “Britanski poslovi Britancima”.
U Italiji postoji rastući problem intergracije Roma, čiji broj neprestano raste. U emisiji ‘Reporteri’ na HTV-u prikazan je odnos lokalnog stanovništva prema doseljenim Romima, koji uglavnom ne prihvaćaju način života većinskog talijanskog stanovništva. S obzirom da talijanske vlasti , kao i većina europskih država, gotovo ništa ne poduzimaju po pitanju integracije stranaca, u ovom slučaju Roma, stvara se plodno tlo za sukobe.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Hrvatska nema problema s integracijom imigranata jer smo zemlja s niskom stopom useljenika, pogotovo iz zemalja izvaneuropskog kulturnog i civilizacijskog kruga, što će se sigurno promijeniti s gospodarskim razvojem (neki će zlobno dodati da u tom slučaju ne moramo strahovati).
U Hrvatskoj postoji specifičan problem integracije domicilnog manjinskog stanovništva, u prvom redu Srba i Roma. Romima se ispunjavaju sva prava, čak i više od toga, a izuzetno velik otpor pružaju u prihvaćanju i izvršavanju obveza. Romi, unatoč tome što su rođeni u Hrvatskoj, ne prihvaćaju način života i vrijednosti većinskog hrvatskog stanovništva.
Zanimljivo bi bilo provesti istraživanje među hrvatskim Srbima na temu prihvaćanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti. Koliko hrvatskih Srba prihvaća važne nacionalne blagdane kao što su Dan državnosti, Dan neovisnosti, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan sjećanja na Vukovar?
O problemima integracije stranaca ili dijela domaćeg stanovništva europske države, kao i Hrvatska, šute. Nije jasno zašto. Jer, šutnjom i neadekvatnom politikom problem se produbljuje kao i jaz između većinskog i neintegriranog manjinskog stanovništva čiji broj neupitno raste.
.
| Komentari |
|
