Slijedeći krug proširenja Europske unije zahvatit će, osim Hrvatske, najvjerojatnije i Island, riječi su to povjerenika Europske komisije za proširenje Olli Rehna. Island je u vrlo kratkom roku prošao fazu pretpristupnih pregovora odgovorivši na standardna pitanja koja EU postavlja zemljama koje žele steći status kandidata za članstvo (tzv. Questionnaire). Na temelju tih odgovora Europska komisija odlučuje o formalnom statusu kandidata, čime započinju pregovori o punopravnom članstvu u Uniji.
Pregovaračka pozicija Islanda je, u usporedbi s Hrvatskom, zasigurno neusporedivo bolja s obzirom na gospodarsku, društvenu i političku razvijenost i činjenicu da se nalazi u euro zoni. No, unatoč gotovo idealnoj pregovaračkoj poziciji Island je, za razliku od Hrvatske, u pregovarački proces upregnuo sve raspoložive društvene snage, kao što su socijalni partneri, akademici i potrošačke udruge. U Hrvatskoj pregovore vodi uski krug, Vladi podobnih, ljudi, a javnost se samo izvještava o rezultatima pregovora ali ne i o samome procesu. Čak štoviše, iz pregovora se isključuju akademici, kao na primjer akademika Davorina Rudolfa, bez nekog jasnog objašnjenja.
Najveći kamen spoticanja u pristupnim pregovorima Islanda s EU jest pitanje ribolova u Atlantiku (Hrvatska je problem ribolova u Jadranskom moru vrlo brzo riješila odustavši od prava na gospodarski pojas odnosno na zaboravljeni ZERP). Na unutarnjepolitičkom planu islandska Vlada nema potporu svojih građana za članstvo jer je, prema istraživanju javnog mnijenja, 60 posto Islanđana protiv ulaska u Europsku uniju. Prema Ustavu Republike Island za ulazak u Eurospku uniju potrebno je raspisati referendum pa Vladi predstoji veliki posao kako promijeniti raspoloženje svojih glasača.
Hrvatska Vlada taj problem nema jer Hrvati daju potporu ulasku u EU s obzirom da smo, povijesno gledano, naviknuti da stranci vladaju Hrvatskom pošto smo sami nesposobni za to, a što potvrđuju i dnevnopolitičke vijesti.
| Komentari |
|
