Na početku trećeg milenija od strane Ujedinjenih naroda proglašeno je novo Međunarodno desetljeće za vodu (2005-2015.). 'Water Life' u kojemu je i voda iz Hrvatske vrlo važno gospodarsko dobro. Vodni resursi Hrvatske, slaže se i strana i domaća znanost, gospodarska su vrijednost koja premašuje lokalni i regionalni značaj.
Podzemne vode su potencijalni izvor vode koja se eventualno mogu koristiti u flaširanju vode. U Hrvatskoj od ukupne količine vode, podzemne vode čine oko 12 %, ali i ova količina je znatno iznad svjetskog prosjeka. Danas je podzemna voda u Hrvatskoj znatno bolje kakvoće od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama
Prema izvješću o vodnim zalihama, koje je izradio UNESCO snimajući stanje u čak 188 zemalja svijeta, Hrvatska se na prostoru Europe smjestila na visoku treću poziciju, bogatije vodom od nje samo su dvije sjeverne zemlje: Norveška i Island. Hrvatska prema tom izvješću raspolaže sa 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku i po tom se podatku uspjela svrstati i u krug 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta. Osim toga, Hrvatska je i među malobrojnim zemljama koje svojim građanima sustavom javne vodoopskrbe jamče i osiguravaju pitku vodu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva obnovljive podzemne zalihe vode veže uz dva područja. Iznose tako procjenu da podzemne zalihe vode imaju ukupan godišnji kapacitet od 9.133 milijuna prostornih metara, s tim da se glavnina zaliha (7132 mil/m3) smjestila u krško-karbonatnom vodonosniku, a ostatak u aluvijalnom području. Što je značajno budući da se oko 90 posto vodoopskrbe u Hrvatskoj osigurava upravo iz zaliha podzemnih voda. Podzemne vode su potencijalni izvor vode koja se eventualno mogu koristiti u flaširanju vode. U Hrvatskoj od ukupne količine vode, podzemne vode čine oko 12 %, ali i ova količina je znatno iznad svjetskog prosjeka. Danas je podzemna voda u Hrvatskoj znatno bolje kakvoće od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama
Od svih hrvatskih regija posebno je vodom bogata Lika iz koje, prema procjenama pojedinih znanstvenika iz 'vodonosne' struke, dnevno u Jadran otječe količina vode vrijedna oko milijardu dolara. Bogata vodom su i područja aluvijalnih nanosa između Savske i Dravske depresije te šira zona Gorskog kotara. Na sajmu Aqua Expo održanom 2004. u Parizu, najvećem specijaliziranom europskom sajmu pitke vode, Agrokorova izvorska voda Jana proglašena je najboljom, za što je nagrađena Eurooskarom. Taj detalj odlično ilustrira u kojem pravcu (izvoz) Hrvatska još nije snažnije krenula, a mogla bi. Tijekom sljedećih desetljeća Hrvatska bi, ocjena je s kojom se slažu mnogi, svoj golemi i gotovo neprocjenljiv potencijal voda trebala snažnije iskoristiti kao izvrstan izvozni adut. Po aktualnom hrvatskom zakonodavstvu voda se tretira kao opće dobro i uživa posebnu zaštitu. Kriteriji i prioriteti upravljanja vodama utvrđuju se na državnoj razini, polazeći od obveze cjelovite zaštite okoliša i ostvarivanja općeg gospodarskog i održivog razvoja. To najkraće znači da nije moguća (Zakon o vodama NN 107/95.) privatizacija vodenog bogatstva, odnosno bilo koji oblik prirodnih zaliha voda u Hrvatskoj ne može postati privatno vlasništvo.
Dakle, kao i u slučaju Hrvatskih šuma, kristalno je jasno zašto, recimo, HDZ-ov privatizacijski strateg Škegro zajedno s EU želi privatizaciju Hrvatskih voda. Profit. Njih zanima jedino i samo profit. I ako do privatizacije dođe, ponoviti će se scenarij s bankama: nacionalno bogatstvo je u stranim rukama, a Hrvati i hrvatsko gospodarstvo od toga nemaju koristi. Čak štoviše, šteta koja nam se neprekidno nanosi je ogromna.
Uostalom, EU je već dala primjedbu da je cijena vode za domaćinstva u Hrvatskoj preniska i da voda ne može biti dio socijalne politike, što je, zapravo, priprema za privatizaciju.
Neka nam odnos političara i stranaka prema nacionalnim bogatstvima bude jedno od mjerila po kojima ćemo glasovati na sljedećim parlamentarnim izborima.
| Komentari |
|
