Ove godine obilježava se 20 godina od pada Berlinskog zida (njem. Die Berliner Mauer), dugačke barijere koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike. Istočnonjemačke vlasti su ga nazivale Antifašistički zaštitni zid. Svrha zida je bila onemogućiti prelaz između Istočne i Zapadne Njemačke. Počeo se graditi 13.kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989., a rušenje je započelo 10. studenog 1989. Rušenjem Berlinskog zida započinje urušavanje komunističkog sustava u Europi, koji definitivno nestaje s europske političke i povijesne scene.
Te iste godine započinju i demokratske promjene u ondašnjoj SRH, kada je osnovana Hrvatska socijalno liberalna stranka kao prva demokratska i nekomunistička stranka u Hrvatskoj, a zatim Hrvatska demokratska zajednica.
Dvadeset godina poslije pada Berlinskog zida komunizam, kao politički sustav, jest mrtav, međutim, preživjeli komunisti uspješno su se infiltrirali u nove političke stranke, djelujući i dalje u okvirima komunističkog mentalnog sklopa. Neke zemlje, poput Poljske, taj su problem riješile lustracijskim zakonom koji bivšim istaknutim članovima Komunističke partije i suradnicima tajnih službi onemogućuje da postanu državni službenici.
Jedan od glavnih razloga stagnacije razvoja hrvatskog društva ali i gospodarstva jest komunističko nasljeđe – bivši visoki funkcioneri Partije i suradnici UDBE ušli su u novu strukturu hrvatskog društva i sustav vlasti (primjerice Luka Bebić i Josip Manolić), a komunistički mentalni sklop je u mnogim glavama hrvatskih političara ali i gospodarstvenika (primjerice direktora državnih tvrtki ili pak političara koji se konstantno pozivaju na komunističku prošlost – Mesić i Kajin).
Preostaje zaključak da se ortodoksni komunizam u raznim oblicima bezbrižno vraća na političku scenu Hrvatske. Stoga je nužno nastaviti pokretati i zahtijevati donošenje lustracijskog zakona po uzoru na neke zemlje koje su to već učinile. Njemačka, Poljska, Litva, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Makedonija, Češka donijele su lustracijske zakone, otvorile arhive i počele istraživačke radove. Hrvatska sve više skreće i posrće, a vrijednosti na kojima je stvorena sve se više iskrivljuju.
| Komentari |
|
