U svijetu se obilježava Međunarodni dan mira, koji će ove godine biti posvećen inicijativi za nuklearno razoružanje. I dok je taj interes svjetskih sila u fokusu ovog međunarodnog dana, mir je tek daleki san za mnoge zemlje u svijetu gdje u ovom trenutku bijesne ratovi ili su okupirane.
"Iskoristit ću ovaj dan da zatražim od vlada i građana svijeta da se usredotoče na važna pitanja nuklearnog razoružanja i neširenja tog oružja.", rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon. Glavni tajnik istaknuo je da su događaji posljednjih godina potvrdili da i dalje postoji prijetnja nuklearne katastrofe i da će ona prijetiti svijetu sve dok postoji rizik da neke zemlje i teroristi mogu imati ili razvijati nuklearno naoružanje.
To je ujedno i stav najmoćnijih sila svijeta, koje zapravo ne govore o uništenju svog nuklearnog naoružanja, već o kontroli njegovog širenja po svijetu.
Istovremeno, ratovi i okupacije su svakodnevna pojava od Afganistana, do Iraka u kojem rat već šest godina ne prestaje te Konga u kojem je broj žrtava sukoba nepoznat. Mir je tek fraza za svjetske sile, a interesi poput strateškog položaja (Afganistan), nafte (Irak) ili dijamanata (Kongo) su jedina motivacija za djelovanje, što je, nažalost, dokle god se sustav iz temelja ne promjeni, garancija trajnog stanja rata za ta područja.
Ne treba zaboraviti niti politički trusno područje na kojem se nalazi Hrvatska. Koliko god se hrvatski političari trudili govoriti o dobrosusjedskim odnosima, situacija je upravo dijametralno suprotna. O trajnijem miru ne može biti riječi tako dugo dok, primjerice, Slovenci na granicu šalju specijalne postrojbe koje, s dizalice na visini od 30 m, promatraju hrvatski teritorij. Mnogo opasnija prijetnja za mir u regiji jest politička snaga radikala odnosno šešeljevaca u Srbiji, koji još uvijek otvoreno govore o zapadnim granicama Srbije na liniji Virovitica - Karlovac - Karlobag (ali, nažalost, u tome imaju potporu većine političkih stranaka u Srbiji ali i hrvatskih Srba). Zato je teško razumjeti reformu HV-a, koju provodi Glavni stožer (koji je utemeljen 21.rujna 1991. godine) i Ministarstvo obrane, kojom je ukinut obvezni vojni rok i broj vojnika sveden na svega 16000.
Čovječanstvo žudi za mirom kao stanjem suprotno ratnom, u kojem vlada harmonično društveno odnošenje među ljudima. No, mir se u međunarodnim odnosima definira kao odsustvo ili prestanak rata između država što ne znači da su neprijateljstva i sukobi nestali. Koliko narodi i države nisu za mir pokazuje i sljedeći podatak: u zadnjih 25 stoljeća postojanja ljudske civilizacije bilo je 1400 godina rata i većih oružanih sukoba, a ako se uzmu svi oružani sukobi od preko 3300 godina povijesti poznate čovjeku tada na rat otpada više od 3100 godina odnosno na mir tek 200 godina!
U ratu dolazi do izražaja agresivna strana ljudske prirode, i ako čovjek shvati da je rat sastavni dio njegove povijesti tada će, koliko god paradoksalno zvučalo, i žrtve biti manje. Uvijek kada su pojedinci ili javnost bili uvjereno kako do rata ne može ili neće doći, ratovi su bili dugotrajni i razorni (primjerice Drugi svjetski rat ili napad na SAD-e i ratovi u Afganistanu i Iraku ali i Domovinski rat).
| Komentari |
|
