Ante Starčević odgovara Zoranu Milanoviću i političkoj eliti u Hrvatskoj
'Za malo tržište, malu državu presudno je da budemo otvoreni prema svijetu' rekao je danas novi premijer Zoran Milanović. Neprestano ponavljaju tezu o Hrvatskoj kao maloj državi s malim tržištem i kao takvoj bez perspektive ako ne uđemo u Europsku uniju. I prije 150 godina mnogi su smatrali da Hrvatska ne može opstati kao samostalna država nego jedino u sklopu Habsburške Monarhije. Pročitajte što je takvim političarima odgovorio Ante Starčević.
Dio govora Ante Starčevića u Hrvatskom saboru 26. lipnja 1861.godine
„Ja nerazumim, što hoće da kažu oni, koji vele da kraljevina Hervatska, kraljevina pet stoletjah perkosivša iztoku i zapadu, nemože o sebi, neodvisna stajati. Nijedan narod nemože bez drugih narodah obstati, pa itako svako selo može kao ne¬odvisna deržava biti. Narod francezki, narod u trih stranah zemlje deržeći svoju slavodobitnu zastavu razvijenu, i taj narod trebuje drugih narodah, a itako San Marino i mnoge druge deržavice obstoje takodjer i živu u sreći i slobodi. Ali kako mogu tako male deržave životariti, dok se kojoj velikoj zemlji pohteje, one su deržavice odmah njezine podložnice! U deržavah je, gospodo, kako i u obiteljih: ona je obitelj doista bogatia, koja broji pe tero čeljadi, pa ima petdeset vaganah žita, negoli ona, koja broji sto dušah, a ima dve stotine vaganah žita. San Marino je ne samo slobodan nego je za mnogo i mnogo bogatii od Austrie, on bo uz neznatnu štibru svake godine ima znamenit suvišak, a ovoj na prostoru i broju pučanstva velikoj deržavi nikada nedotiče prem velike daće od narodah pobire. Ako gledam na snagu, ja neznam što bi rekao o razmernoj snagi ovih dvih deržavah, nu znam da je Austria za uzderžati domaći mir trebovala pomoć od velevlasti, a San Marino još nikada nije tudju pomoć trebovao za urediti ali uzderžati svoje domaće stanje. Kako medju ljudi, tako i medju deržavami, negleda se na samu jakost, jer drugačie slabii bi već davno bili podavljeni od jačjih; drugačie već se davno nebi znalo za Švedsku i Dansku, za Belgiu i Holandiu, i za mnoge druge deržave, koje znamo da obstoje. Deržave su, gospodo, Francezka, Englezka i Rusia, a drugo su, kao deržave budi kakova upliva, samo imena, pa ako se izmedju onih trih gorostasan dva slože proti tretjemu, i onaj će tretji, bio on kojgod, propasti.
Ali zašto bi u vetar govorili: neće Austria, neće Evropa da mi Hervati budemo neodvisni, da budemo samostalni. Što Evropa misli što li Austria, ja neznam; nu ja znam da kad bi bilo na onu Austrie, niti bi se danas znalo za kraljevinu Gerčku, ni za deržavu Rumunjsku, ni za kraljevstvo Italie. Ja neću da dokažem da će Hervatska doista biti deržavom o sebi, nego samo velim da naša domovina, kako nekada biaše, tako i danas može biti samostalna; ja htedoh dokazati da mi, ako smo muži slobode i napredka, moramo nastojati da našemu narodu izbijemo iz glave onu veru koju mu je Austria i Rusia narinula, veru kao da smo mi, uzderžavatelji Austrie, tako slabi da ne možemo drugačie nego kao bilo čiji robovi živiti; mi moramo Hervatom kazati da je sužnju jednako u amerikanskoj republiki i u austrianskoj ali ruskoj despocii.“
Imajmo na umu ove riječi 22.siječnja 2012.godine kada ćemo izaći na referendum o pristupanju Hrvatske u EU.
Razmislimo jesu li sadašnje političke elite, pozicije i opozicije, muži i žene slobode.
Zar ćemo zaista slijediti političke stavove Ive Josipovića i Zorana Milanovića, članove SDP-a, partije koja je početkom 90-tih otvoreno bila protiv samostalne Hrvatske?
Ili pak, još gore, bivše komuniste u HDZ-u, koji su, hineći domoljublje i demokratičnost, bacili Hrvatsku na koljena na gospodarskom, političkom i društvenom planu?
Stvari treba uzeti u svoje ruke: glasovati PROTIV EU i urediti Hrvatsku po mjeru poštenog hrvatskog čovjeka na čijim smo leđima izborili slobodu i samostalnost unatoč protivljenju cjelokupne međunarodne zajednice uključujući i EEZ (Europska ekonomska zajednica) preteču EU.
I na kraju: zar zaista mislite da nam žele dobro oni (EU) koji nas prije 22 godine nisu htjeli i koji su mirno gledali ratne strahote objedinjene u vukovarskoj priči?
| Komentari |
|
