Hrvatska ima velik ekološki otisak?!
Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio je novu analizu koja pokazuje da su potrebe čovječanstva za prirodnim resursima oko 50 posto više negoli Zemlja to može podnijeti, a Hrvatska je jedna od država koja živi iznad svojih prirodnih mogućnosti. Podatci su to objavljeni u novom izdanju WWF-ova Living Planet Reporta, vodećeg istraživanja o zdravlju planeta.
Općenito, naše potrebe za prirodnim resursima udvostručile su se od 1966. godine. Kako bismo održali svoj stil života, koristimo vrijednost istovjetnu 1,5 vrijednosti prirodnih resursa planeta. Nastavimo li živjeti iznad Zemljinih mogućnosti, do 2030. trebat ćemo vrijednost dviju planeta kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe, navodi se u izvješću.
Novo izvješće WWF-a otkriva da Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Primjerice, kada bi svi na zemlji živjeli poput Hrvata, trebali bismo više od dva planeta, ocijenila je Stella Šatalić iz WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj.
Izvanredna prirodna baština komparativna je prednost Hrvatske u Europi. Tako Hrvatska privlači više od 11 milijuna posjetitelja svake godine. WWF poziva hrvatsku vladu da smanji prijetnje zaštićenim područjima te da ih integrira u razvojne planove kako bi pridonijeli prirodi, ljudima i razvoju, stoji u priopćenju WWF Mediteranskog programa u Hrvatskoj.
U usporedbi s Hrvatskom, BiH i Srbija imaju niži "ekološki otisak", iako je on i dalje prevelik za Zemljine mogućnosti održivosti. Ekološki otisak prati područje biološki produktivne zemlje i vode potrebne da osigura ekološke resurse i servise.
Dakle, WWF i hrvatski ogranak smatraju da Hrvati previše iscrpljuju Zemlju i zemljine resurse i da žive iznad prirodnih mogućnosti koje Hrvatska ima. Ne samo da svjetske elite smatraju da živimo iznad vlastitih ekonomskih mogućnosti (što je moguće) nego su sada našem (pre)velikom apetitu dodali i ekološku dimenziju, koja je u najmanju ruku sumnjiva.
Naime, kako mi to preopterećujemo majčicu Zemlju kada spadamo u red zemalja bogatih obnovljivim izvorima vode, a iskorištavamo svega 10% tog bogatstva?! Ili pak, na koji način mi to opterećujemo Zemlju kada hrvatski dio Jadrana spada u kategoriju čistih mora s očuvanom florom i faunom (ako ne računamo pretjerano ribarenje talijanskih kočarica u našem moru)?! Ako još dodamo da su u Hrvatskoj ogromne površine poljoprivrednog zemljišta neobrađene, dakle, ekološki očuvane, i da je uporaba umjetnih gnojiva u Hrvatskoj daleko ispod europskog prosjeka tada se zaista nameće pitanje odakle je i za koga WWF objavio takve podatke.
Naslućujemo da to ima veze s ekonomskim razvojem koji se danas izravno oslanja na prirodne resurse posebice obnovljive. Bilo kakvo ograničavanje iskorištavanja prirodnih resursa, posebno obnovljivih, znači usporavanje, ako ne i zaustavljanje, gospodarskog razvoja. Ovakvim postupcima se, zapravo, stvaraju zemlje i narodi drugog reda jer se privilegij iskorištavanja prirodnih bogatstava rezervira samo za bogate pod izlikom da razvijene zemlje znaju racionalno koristiti ta bogatstva.
Ukratko, tvrdnje WWF jednostavno ne stoje.
| Komentari |
|
