4 400 000 000 000 dolara iznosilo je zajedničko bogatstvo najbogatijih ljudi na zemlji u 2008 godini (kad bismo taj iznos pretvorili u eure mogli bi s novčanicama od 500 eura napraviti stup visok 210 km!). Kriza je učinila svoje pa je taj iznos u ovoj godini gotovo prepolovljen te iznosi oko 2 400 000 000 000 dolara. Prema pisanju magazina Forbes, prošle je godine na listi milijardera bilo 1 125 bogataša, a ove godine samo 793. U prosjeku su milijarderi zbog krize izgubili oko trećine svoje financijske imovine. Od 793 milijardera, 658 zabilježilo je gubitke. Ipak, 44 milijardera je svoje bogatstvo, unatoč krizi, uspjelo povećati. Vodeći među njima je Michael R. Bloomber, gradonačelnik New Yorka.
Prema izvješću World Wealth Report 2009.,koje jednom godišnje izdaje Capagemini i Merryl Lynch (investicijske banke), broj osoba s minimalno milijun dolara na bankovnom računu smanjio se u svijetu za 15%, a broj superbogatih (onih koji imaju najmanje 30 milijuna dolara) smanjio se za 25%.
Mnogo važnije pitanje za razvoj svjetskog gospodarstva jest preraspodjela bogatstva. Činjenica jest da je svjetsko bogatstvo neravnomjerno raspodjeljeno gdje je globalno bogatstvo više koncentriranije nego u pojedinim državama. U prosjeku 10% najbogatijih neke države posjeduje 50% bogatstva te zemlje. U svijetu je situacija još zaoštrenija te 10% najbogatijih posjeduje 85% svjetskog bogatstva. Nesrazmjer u raspodjeli bogatstva postoji i među državama. Trećina bogatstva nalazi se u SAD-u i Kanadi (u kojima živi samo 6% svjetskog stanovništva), 30% u Europi, 24% u bogatim zemljama na pacifičkom području. Ostatak dijele Afrika, Latinska Amerika i veći dio Azije.
I među zemljama bogatog Zapada postoje velike razlike u unutarnjoj podjeli bogatstva. Pa tako se taj nesrazmjer najmanje osjeća u skandinavskim zemljama nasuprot SAD-u gdje je ta razlika osjetna.
Situacija u Hrvatskoj slična je svjetskoj što svakako nije dobro za gospodarski i društveni razvoj Hrvatske. Problem i nije toliko u malom broju bogatih koji drže polovicu (ili više!) nacionalnog bogatstva (jer je to svjetski prosjek) već u rastućoj razlici između bogatih i ostatka stanovništva. Velika razlika postoji i u koncentraciji bogatstva po regijama. Prema istraživanju Eurostata, statističkom uredu Europske unije, najbogatije je zagrebačko područje koje se može mjeriti i s prosjekom u EU, a najsiromašnija je istočna Hrvatska (Slavonija, Baranja i Srijem) koja spada među najsiromašnije regije Europe (uz bok s Rumunjskom i Bugarskom!).
Takva situacija vrlo je opasna za hrvatski narod, i to ne samo u gospodarskom nego i u društveno-političkom smislu jer nije slučajno da po Hrvatskoj,izvan Zagreba, možete vidjeti grafite ZG=BG gdje je Beograd uzet kao simbol financijskog centra moći bivše države (iz daljnje povijesti mogli bismo uzeti usporedbu s Bečom ili Budimpeštom). Tko je kriv za takvu situaciju?
| Komentari |
|
|
|||||||||||
|
|||||||||||
|
|||||||||||
|
|||||||||||
