Od pokojnog Račana, preko Milanovića pa sve do najnovije stranačke (crvene) zvijezde Bernardića, SDP se može pohvaliti političarima koji nemaju apsolutno nikakve stavove i mišljenje oko ključnih društveno-političkih pitanja. Od SDP-ovih političara možete dobiti šutnju ili 'ni za ni protiv' (Račana vs. Milošević 80-tih godina 20.st.) ili 'ne znam' odgovor (Milanović vs. Stanković u emisiji Nedjeljom u 2) ili 'neka institucije odrade svoj posao' frazu (Bernardić vs. opet Stanković Nedjeljom u 2).
Što, zapravo, znači imati stav ili mišljenje? Odnosno, što želi čuti sugovornik od osobe koju pita za stav ili mišljenje o nekom pitanju?
Stav je odnos prema komu ili prema čemu (pozitivan/negativan stav; singularni stav; univerzalni stav; partikularni stav) odnosno načelo kojeg se netko drži; uvjerenje, mišljenje (zauzeti stav).
Mišljenje pak jest proces oblikovanja misli, rezultat procesa mišljenja, pojam, sud, zaključak. U logici je mišljenje zaključak o kome se ne mogu dati valjani dokazi ili na što se ne mogu primjenjivati kriteriji provjerljivosti.
Dakle, stav, kao i mišljenje, ovise o osobi samoj tj. osobne su prirode i ne ovise o radu institucija. Na temelju stava i/ili mišljenja neke osobe o nečemu ili nekomu, donosimo sud o njoj, a dijelom otkriva i vlastiti karakter.
Da li na temelju ovih spoznaja možemo zaključiti da je 30 % hrvatskog biračkog tijela, koje podržava SDP, mentalno i karakterno slično političarima iz navedene stranke?
Malo matematike
30% SDP-ovih luzera + 30% HDZ-ovih kratkovidnih = moralno, politički, ekonomski, društveno i nacionalno slomljena Hrvatska.
| Komentari |
|







