Savezni ured za zaštitu ustava Republike Austrije smatra da broj pripadnika radikalnih islamskih pokreta u državi raste, a ne isključuje niti prisutnost tzv. spavača, pripadnika ekstremnih islamskih fundamentalističkih skupina koji su obučeni za teroristička djelovanja. Voditelj Saveznog ureda za zaštitu ustava iznio je zabrinutost zbog islamista koji žive u Austriji, a koji su prošli obuku u inozemnim terorističkim kampovima.
Ured je već u nekoliko navrata podnio prijavi protiv takvih slučajeva, međutim, zbog zakonske regulative vrlo malo se može nešto napraviti protiv pripadnika navedenih skupina. Islamisti koji su prošli obuku u terorisričkim kampovima, nakon povratka u Austriju i dalje održavaju i produbljuju veze uspostavljene u kampovima.
Kakva je situacija i stvarno stanje s pripadnicima islamističkih skupina u Hrvatskoj i susjednim zemljama možemo samo nagađati. U Hrvatskoj je Islamska zajednica zadovoljna svojim položajem u odnosu prema državi ali i u društvu. Međutim, kad su hrvatske vlasti 1995. uhitile pripadnika islamske terorističke skupine arapski su teroristi podmetnuli autobombu u Rijeci. U Bosni i Hercegovini živi nemali broj pripadnika ekstremnih islamističkih skupina koji su u BiH došli početkom rata (poznati kao mudžahedini). Zbog ženidbenih veza i ratnih zasluga ostali su u Bosni i Hercegovini i nakon rata. Nazočnost islamista u BiH-a jedna je od glavnih prepreka u pregovorima s EU.
Ulaskom u NATO i odlaskom hrvatskih vojnika u Afganistan (ali i u druga krizna područja gdje se dolazi u sukob s islamistima) sigurno je porasla opasnost od terorističkih napada. Iako Hrvatska nije u izravnom sukobu s islamskim svijetom (dapače, s nekim muslimanskim zemljama imamo vrlo dobre odnose kao, primjerice, s Turskom) dio opasnosti smo preuzeli ulaskom u NATO savez. U kojem smjeru će sigurnosna situacija se razvijati više ovisi o ratnim sukobima u islamskim zemljama (Irak i Afganistan) ili s njima (Iran), a manje o nama samima.