Ovih dana internetom kruži mail čiji sadržaj je vrlo zabrinjavajući, a koji se u hrvatskoj javnosti uopće ne spominje, a kamoli da bi se o njemu raspravljalo. O čemu se, zapravo, radi?
Riječ je o dokumentu pod nazivom Codex Alimentarius, skup pravila za regulaciju poljodjelstva i potpunu kontrolu hrane od sjemena do konačnog proizvoda koja su nastala u suradnji Povjerenstva CA i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) te Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Codex Alimentarius je organizacija, osnovana prije 40-ak godina od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i Organizacije za Hranu i Poljoprivredu (FAO) pod pokroviteljstvom UN. Codex je bio osnovan sa dobrom svrhom zaštite potrošača i kontrole sigurnosti hrane.
Pod svojim krilom Codex ima više od 20 državnih komisija, koje rade na tome, da definiraju standarde i smjernice, koje na međunarodnom nivou kontroliraju proizvodnju i sigurnosti hrane. Još jedan njezin cilj je rješavanje problema povezanih s genetski modificiranom hranom i biotehnologijom.
Na žalost, s vremenom organizacija je pala pod utjecaj velikih farmaceutskih i poljoprivrednih korporacija i proizvođača genetski modificirane hrane. Umjesto toga, da štiti interese potrošača, danas Codex Alimentarius predstavlja interese ogromnih korporacija.
Kriteriji koje nameće Codex:
Genetski modificirana hrana:
• uvođenje genetski modificiranih proizvoda na globalnoj razini
• GMO kampanja se vodi od strane SAD-a i Kanade, a Europa će morati popustiti pod njihovim pritiskom
• bit će dozvoljeno da se sjeme “Terminator” (sjeme koje bi se samouništavalo nakon prvog uroda - i na taj način bi sprječavalo seljake da imaju svoje sjeme odnosno uvijek bi nanovo morali kupovati) prodaje na međunarodnoj razini
• stižu novi genetski modificirani životinjski proizvodi
• genetski modificirani proizvodi više ne moraju imati oznaku GMO na etiketi
Ekološki uzgoj:
• smanjenje standarda eko uzgoja
• podrška ogromnim poljoprivrednim korporacijama sa „isplativijom“ proizvodnjom
• uvođenje različitih sintetičkih aditiva i metoda
• procesiranja u eko-proizvodnju
• prema zakonu eko-uzgajivači od sada smiju podvrgnuti svoje proizvode zračenju
• na etiketi eko-proizvoda ne moraju biti navedeni sastojci ne-organskog podrijetla
Aditivi:
• više od 300 različitih aditiva (većinom sintetičkih) su odobreni kao „sigurni“. Među njima su aspartam, BHA, BHT, potassium bromat, tartrazine itd.
• ne uzima se u obzir potencijalan rizik dugoročnog korištenja namirnica sa tim aditivima
Postotak pesticida u hrani:
• dopuštaju se visoke razine više od 3,275 vrsta pesticida u hrani, uključujući i te, za koje se zna da su kancerogeni ili poremećuju rad endokrinog sistema, na primjer, 2,4-D, atrazine, methyl bromide
• ne uzima se u obzir rizik za zdravlje uslijed dugoročnog korištenja namirnica sa pesticidima
Hrana i dodaci prehrani:
• minimalna dnevna doza vitamina i minerala je spuštena za 75%
• postavljena je oštra granica između hrane i lijekova. Nutrijenti će od sada spadati u kategoriju lijekova
• dodaci prehrani će morati prolaziti klinička ispitivanja, što je preskupo za većinu proizvođača. Ovo daje zeleno svijetlo velikim korporacijama i uništava male proizvođače.
• spuštanje minimalne dnevne doze nutrijenata će imati ozbiljan negativan utjecaj na zdravlje čovječanstva
Ako je samo dio navedenih činjenica istinit tada hrvatski narod ima itekako dobar razlog za zabrinutost. Postavlja se pitanje zašto bi Hrvatima trebala međunarodna paska proizvodnje hrane kad sami imamo kvalitetne poljoprivredne institute s tradicijom i fantastične uvjete za intenzivnu ali i ekološku proizvodnju?
Hrvatska je još uvijek ekološki očuvana zemlja s ogromnim i kvalitetnim poljoprivrednim površinama s jednim velikim problemom - trećina od ukupno 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina u vlasništvu države, a u privatnom je vlasništvu preostalih 1,8 milijuna hektara, no čak 41 posto tih površina, ili više od 0,75 milijuna hektara, leži neobrađeno i predstavlja mrtvi kapital!
No, zahvaljujući nesposobnim hrvatskim političarima, u koje spadaju i većina predsjedničkih kandidata, i šutljivom hrvatskom narodu postali smo poligon za razna testiranja, primjerice, cjepiva protiv tzv. svinjske gripe pa će najvjerojatnije proći i Codex Alimentarius.
| Komentari |
|
|
|||||||||||
|
|||||||||||
|
|||||||||||
|
|||||||||||
|
|||||||||||
