Genocid u Srebrenici, koji se dogodio u srpnju 1995. godine, podrazumijeva masovna ubojstva velikog broja Bošnjaka, muškaraca, u rasponu od maloljetnika do staraca, te etničko čišćenje od oko 25.000 ljudi sa područja enklava Srebrenice i Žepe, površine od oko 150 km2, tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Genocid se dogodio u području Srebrenice, a izvela ga je - pod zapovijedanjem generala Ratka Mladića - Vojska Republike Srpske, kojoj su se priključili i "Škorpioni", paravojna formacija pod kontrolom srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Događaj je među najstrašnijima suvremenoj europskoj povijesti. To je najveći pokolj u Europi nakon Drugog svjetskog rata. U njemu je ubijeno oko 8.000 ljudi.
Udružene srpske jedinice iz Srbije i s područja Bosne i Hercegovine, pod komandom generala Ratka Mladića uz direktnu podršku vojno-političkog rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije, 11. srpnja 1995. u prisutnosti nizozemskih jedinica u sastavu UNPROFOR-a, osvajaju Srebrenicu i u roku od tri dana čine stravičan genocid nad nevinim bošnjačkim civilnim stanovništvom. Lokalno stanovništvo nije imalo mogućnost pružiti obranu, jer je svo naoružanje, oduzeto 1993. godine, bilo uskladišteno kod UN snaga. Istog dana ubijeno je na stotine civila i započela golgota desetine tisuća ljudi. Deset tisuća njih zauvijek će ostati bez traga u šumama između Srebrenice i Tuzle, odnosno Srebrenice i Kladnja. Tamo su desetine masovnih grobnica i razbacane bošnjačke kosti, posebno razasute lubanje na kojima se vide tragovi ubojstva, kako su ljudi davljeni i klani. Na preliminarnom popisu ubijenih Srebreničana trenutno se nalazi 8106 imena, a 12000 ljudi se vodi kao nestalo. Nažalost svakodnevno se iskopavaju nove masovne grobnice, pa popis s ubijenim srebreničanima svakodnevno raste.
U međuvremenu su Ratko Mladić i drugi srpski časnici na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optuženi za ratne zločine. Optužnica ih tereti i za genocid. MKSJ je između ostalog donio pravomoćnu presudu u kojoj pokolj u Srebrenici određuje kao čin genocida.
Zanimljivo kako je upravo na 15. obljetnicu srpskog masakra nad Bošnjacima srbijanski predsjednik Tadić svijetu skrenuo pažnju sa srbijanske odgovornosti za pokolj na situaciju na Kosovu, tvrdeći da Albanci svojim jednostranim potezima ugrožavaju mir u regiji. Zbog toga će, kaže Tadić, Beograd, unatoč želji za miroljubivim načinom rješavanja krize (naravno, kao i devedesetih-potpuno ista retorika koju je imao i Milošević), biti prisiljen poduzeti određene korake bez obzira na posljedice za Srbiju i regiju na međunarodnom planu.
Vjerojatno Tadić političku inspiraciju pronalazi u Tomićevom romanu 'Ništa nas ne smije iznenaditi' u kojem je jedan vojnik JNA, srpske nacionalnosti, primijetio da se 'Šiptari stalno nešto grupišu, umesto da idu u bioskop, kao ceo normalan svet', a 'grupišu se' s nevjerojatnim osjećajem za trenutak: uvijek onda kada je to Srbiji najpotrebnije.
Srpski masakar u Srebrenici
| Komentari |
|
