„U selu Srinjanima ispod Mosora postoji komad zemlje koji pripada plemenu Kačića u Omišu. Tom komadu zemlje nadao se pohlepni splitski nadbiskup Rajnerije. On spletkama, uz pomoć carskog namjesnika Rugerija dobiva pravo na tu zemlju. No, žalosni i ljuti Kačići braneći svoj komad zemlje uz pomoć kneza Nikole ubiju pohlepnog nadbiskupa.“ Tako je Alojz Majetić u svom romanu Omiški gusari opisao stvarni događaj iz 12.stoljeća.
Naime, 1177.godine šibenski i omiški gusari opljačkali su papina poslanika Rajmunda de Capella, kada je došao na crkveni sabor u Splitu na kojemu se, po zamisli nadbiskupa Rajnerija, trebala obnoviti solinska nadbiskupija. No, 1180.godine pri pokušaju obnove granice solinske Crkve, splitski nadbiskup Rajnerije pokušao je oteti na Mosoru knezu Nikoli Kačiću neke posjede kada su ga Kačići 04.kolovoza kamenovali i ubili. Nakon svega, Rajnerije je štovan kao svetac zbog svog mučeništva (sv.Arnir) i proglašen je suzaštitnikom grada Splita). U međuvremenu je papa Aleksandar III posjetio Hrvatsku (Zadar).
831 godinu poslije povijest se ponavlja u slučaju samostana na području porečke biskupije. Samo dva mjeseca nakon posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj posebna vatikanska komisija poništila je odluku hrvatskog suda i potpisala da porečka biskupija mora talijanskim benediktincima vratiti samostan i zemljište pokraj Novigrada - ili im u godinu dana platiti 4 milijuna eura. Samostan Dajla benediktincima su oduzele komunističke vlasti. Osimskim i Rimskim sporazumom Talijani su već isplaćeni. Samostan uz more i golemi komad zemlje na tržištu vrijede oko 30 milijuna eura.
Samostan i zemljište Hrvatska je na temelju sporazuma s Vatikanom vratila župi Dajla. Nekoliko godina poslije benediktinci su ipak zatražili povrat. Kad ih je Hrvatska odbila, Papa je osnovao komisiju koja treba riješiti spor. Komisija, u kojoj je bio i kardinal Josip Bozanić, odlučila je da se samostan treba vratiti Talijanima.
Hrvatska biskupska konferencija od Bozanića traži da povuče odluku. Papa uzvraća. Smjenjuje porečkog i daje mandat španjolskom biskupu Santosu. On benediktincima vraća samostan i zemljište te obvezuje porečkog biskupa da im u godinu dana isplati odštetu od 4 milijuna eura. Traži i odštetu svim vlasnicima zemljišta kojima su parcele preprodavane za golfske terene - ukupno oko 30 milijuna eura.
Dakle, povijesne paralele su očite: u oba slučaja radi se o vrijednom zemljištu oko kojeg se spore svjetovne (Kačići – Hrvatska) i crkvene vlasti (Aleksandar III – Benedikt XVI; Rajnerije – Bozanić; Rajmund de Capella – Santos). Samo je epilog drugačiji: nekada su sukob riješili jednostavno uz pomoć kamena, a danas u sklopu pravnog sustava u kojem pravda ne mora nužno pobijediti.
Nekako nam se kamen čini kao idealno rješenje: zemlja i imovina ostaju Hrvatskoj, hrvatski narod bi dobio/dao novoga sveca a kamenovani se ne bi trebao buniti jer su upravo mučenička smrt i ideal svetosti ono čemu teži svaki vjernik. Ili bi barem trebao.
| Komentari |
|
