Pročitajte intervju s rektorom visoke pedagoške škole Schaffhausen u Švicarskoj, objavljen u švicarskim novinama 'Schaffhauser Bock'. Razgovor otkriva zašto su Finci u samom svjetskom gospodarskom vrhu i zašto je potpuno logično da je Finska postala prva zemlja na svijetu koja je odredila da je brzi pristup internetu temeljno ljudsko pravo.
Ovaj razgovor treba promatrati iz dva aspekta. Prvo, nacije sa snažnim, modernim odgojno-obrazovnim sustavom proći će kroz trenutnu krizu daleko manje oštećeni od drugih. Zemlje s bolje obrazovanim ljudima te brojnijim i fleksibilnijim mogućnostima obrazovanja mogu se osloniti na kreativna rješenja i rast temeljen na inovacijama kao protutežu pada industrijskog i uslužnog sektora u svojim gospodarstvima.
I drugo, nemoguće je imati dobro obrazovanje bez dobrih učitelja. Ljudi ponekad pogrešno misle kako institucije za obrazovanje učitelja same po sebi proizvode dobrog učitelja za naše škole. Kako se učitelji pripremaju je važno, ali je daleko važnije da najbolji mladi ljudi žele postati učitelji. Finska je od Drugog svjetskog rata sustavno poboljšavala obrazovanje učitelja od dvogodišnjeg obrazovanja sve do svjetske klase magisterija utemeljenog na istraživanju na sveučilištima.
Danas se u Finskoj daleko teže upisati na studij namijenjen osnovnoškolskim učiteljima, nego na studij medicine, prava ili ekonomije. Svi učitelji u Finskoj imaju više stupnjeve sveučilišne diplome i moraju biti kompetentni kako istraživači, tako i učitelji. Posljedica toga jest ta da je učitelj u finskom društvu najcjenjenije zanimanje. U finskoj se učitelji poštuju kao stručnjaci i javni intelektualci. Primjerice, Martti Ahtisaari, bivši predsjednik države i dobitnik Nobelove nagrade za mir, po zanimanju je učitelj u osnovnoj školi.
Tijekom čitanja imajte na umu namjeru Vlade RH s Jadrankom Kosor načelu da smanji proračun za obrazovanje, što premijerka smatra dobrom mjerom borbe protiv krize.
Schaffhauser Bock
Visok ugled nastavnika u Finskoj
Eduard Loose, rektor visoke pedagoške škole Schaffhausen
Finska/ Schaffhausen. Eduard Looser se vratio sa sedmodnevne studijske posjete iz Finske. Tamo je mogao zajedno s još trinaestoricom svojih suradnika, pripadnika Švicarske konferencijske pedagoške škole, te stručnim kadrovima generalnog sekretarijata EDK, steći uvid i staviti pod lupu finski školski sustav. Finci su u PISA izvještaju postigli najbolje rezultate u čitanju.
Intervju: Ursula Litmanowitsch
Schaffhauser Bock: Eduard Looser, želimo li oponašati Fince?
Eduard Looser: Ne, ali želimo učiti od jednog obrazovnog sustava koji je u europskim okvirima vrlo uspješan.
Schaffhauser Bock: Da li možemo uopće Finsku usporediti sa Švicarskom?
Eduard Looser: Gledajući veličinu društvene komponente, da.
Schaffhauser Bock: Imigracijska kvota je daleko niža nego u Švicarskoj. To sigurno utječe na proces učenja.
Eduard Looser: Ona leži ispod dva posto, a u širem području Helsinkija i 20 posto, pa i više.
Schaffhauser Bock: Kakve su šanse stranaca u finskom obrazovnom sustavu?
Eduard Looser: Mi smo imali uvida u situaciju u predgrađima Helsinkija gdje živi veliki broj Estonaca, Rusa, Somalijaca, čiji roditelji imaju kvotu zaposlenosti do 40 posto.
Ta djeca imaju jednake šanse, jer ne bivaju tako rano kanalizirana školskim sustavom. Finci izgleda imaju jedan nekomplicirani i otvoren odnos i način ophođenja prema djeci imigranata.
Schaffhauser Bock: Finci briljiraju u pisinom izvještaju inteligencijom izražavanja. Kako se to primijeti u svakodnevnici?
Eduard Looser: Finska kultura je sama po sebi vrlo rječita, vesela i puna živosti. Mi smo razgovarali s puno ljudi i pri tome sam primijetio da svi raspolažu s velikim potencijalom govorne kompetencije.
Schaffhauser Bock: Kako je s nastavom za strane jezike?
Eduard Looser: Švedski jezik, koji je inače drugi jezik u zemlji, uče svi. S engleskim, rijetko njemačkim, počinju s učenjem u trećem razredu. Isto tako, po izboru, mogu početi rano učiti i drugi strani jezik, ali sigurno između 7. i 9. razreda.
Schaffhauser Bock: Kako izgleda obrazovanje nastavnog kadra?
Eduard Looser: Nastavnice i nastavnici uživaju u Finskoj primjetno veće društvene pozicije i ugled, nego kao što je to slučaj kod nas (misli se na Švicarsku, op.admin.). Obrazovanje nastavnog kadra se odvija u potpuno integriranim pravcima studija na univerzitetima.
Schaffhauser Bock: Što je najviše ostavilo utisaka na Vas i što Vas je oduševilo?
Eduard Looser: Stav Finaca općenito, da je svako dijete moguće naučiti, to je ostavilo veliki utisak na mene i to me oduševilo. Tako se žele izbjeći svi negativni efekti i propratne pojave koje izaziva rana selekcija i klasifikacija, koja se vrši tek nakon završene osmogodišnje škole. Tako se mladež usmjerava u određene pravce tek nakon 10. razreda. Ali i tamo je selekcija još otvorena, jer se na univerzitet može nakon završetka određenog smjera i odgovarajućeg dogovora prolaza i zadovoljenja kriterija.
Ukoliko pogledamo, koliko se samo energije potroši na našim (švicarskim, op.admin.) školama za odgovarajuće doznake, čini mi se finska škola značajnije slobodnijom. Odgoj i napredak svakog pojedinačnog djeteta, svejedno kako stoji s ocjenama i na kojem se nivou nalazi, može proći i zapravo ostaje - središtem svih odgojnih radnji.
Schaffhauser Bock: Da nije to možda pravi razlog njihovom dobrom prolasku na pisa- istraživanju?
Eduard Looser: Dobra kvota čitanja Finaca se ne može odrediti i izvoditi samo iz metodologije. Jer, što sam ja konkretno vidio, kod nas ne bi nikada vrijedilo kao posebno dobra nastava.
Schaffhauser Bock: Dakle, u Švicarskoj je povodom Vaše posjete Finskoj, diskusija već lansirana?
Eduard Looser: Svakako! U krugovima nastavnog kadra je ta tema već odavno aktualna.
| Komentari |
|
